12.4 C
Biograd na Moru
2/10/2022 08:52

Božić na Islandu znači ‘poplavu’ knjiga

Najnovije

Horor film festival idući vikend u Sv. Filip i Jakovu

Svi ljubitelji filmske strave i užasa rezervirajte idući vikend za 4. FJAKA film festival, koji se u petak 31.01...

Prva dostava dronom Hrvatske pošte: Od Gaženice do Preka za 12 minuta

Hrvatska pošta uspješno je obavila prvu dostavu dronom. Od zadarske luke Gaženica do Preka na otoku Ugljanu dron je...

Australian Open: Čilić u četvrtom kolu

Hrvatski tenisač Marin Čilić plasirao se u četvrto kolo prvog grand slam turnira sezone Australian opena nakon što je...

Na Islandu, u zemlji saga, nema Božića bez poplave knjiga pod jelkom. Doslovno

“Jolabokaflod”, ili božićna poplava knjiga, voljena je islandska tradicija od kraja Drugog svjetskog rata.

Dvije trećine knjiga na Islandu izlazi iz tiska u studenome ili prosincu.

Stotine novih naslova prodaju se tada u knjižarama ili u supermarketima po sniženim cijenama. Tradicija je to koja je postala vitalna za opstanak domaće izdavačke industrije.

Islanđani na Badnjak tradicionalno razmjenjuju ili provode večer čitajući, vjerojatno sklupčani uz kamin s novim kriminalističkim romanom Arnaldura Indridasona, već dva desetljeća najčitanijeg islandskog pisca.

“Književnost je na Islandu vrlo važna i vrsta je umjetnosti s kojom se cijela nacija može povezati”, kaže majka dvoje djece Sigrun Hrolfsdottir, koja živi u glavnom gradu Reykjaviku.

Njezina kći i sin, Duna i Gudmundur, već su iz ‘bokatindija’ izabrali knjige koje žele.

Bokatindi je katalog na 80 stranica s novim romanima, poezijom i dječjim knjigama koji se besplatno dostavlja svim islandskim kućanstvima.

U ovogodišnjem katalogu su 842 nova naslova. Nevjerojatna književna produkcija za zemlju s 360 tisuća stanovnika.

Sedamdeset posto Islanđana za Božić kupi najmanje jednu knjigu.

Biti Islanđanin znači čitati 

Islandska književna tradicija rođena je prije 900 godina sa sagama, draguljima svjetske književnosti koja islandska djeca i danas proučavaju u školama.

Islandske sage opisuju događaje među stanovnicima otoka u 10. i 11. stoljeću. Napisane dvjestotinjak godina poslije, opisuju povijest, posebno genealošku i obiteljsku, oslikavajući sukobe i muke naseljenika.

Običaj darivanja knjiga krenuo je krajem Drugog svjetskog rata kada je Island, tada siromašan, uveo stroga ograničenja uvoza. Papir je, međutim, ostao jeftin pa su knjige postale pokloni po izboru

Uz to, Island je tek bio stekao neovisnost nakon stoljeća pod norveškom i danskom krunom.

“Književnost je bila važna tijekom islandske borbe za neovisnost i traganja za identitetom. Biti Islanđanin znači čitati knjige”, kaže Halldor Gudmundsson, pisac i bivši direktor najvećeg islandskog nakladnika Forlagida.

Iako se knjige tiskaju i u drugim dijelovima godine, ‘božićna poplava’ ključna je opstanak izdavačke industrije. Oko lanjskog Božića prodalo se 40 posto svih knjiga u 2018., podaci su statističkog zavoda.

“Ako ta tradicija umre, umrijet će i nakladnici s njom. To je vrlo jasno”, rekao je Pall Valsson, direktor Bjartura, drugog izdavača po veličini.

Pisanje im je u krvi 

Poplava knjiga, međutim, mnogim autorima oteževa proboj.

“Nažalost, toliko dobrih knjiga u poplavi se utopi”, kaže književnica Lilja Sigurdardottir, čija su djela prevedena na engleski i francuski.

Svaki deseti Islanđanin u životu objavi knjigu.

A i veliki su čitači. U zemlji su 83 knjižnice, po jedna na svakih 4300 stanovnika.

Gotovo da ne postoji onaj koji ne pročita barem jednu knjigu godišnje, a više od pola stanovnika ih u godini pročita osam.

Islanđani imaj poseban apetit za krimiće, a islandski su pisci u žanru detektivskih romana uz bok švedskim, danskim i norveškim kolegama.

Cijene

Za vrijeme ‘jolabokafloda’ teško je odoljeti i sniženim cijenama.

U ostatku godine prosječna cijena knjige u tvrdom uvezu je 6990 kruna (oko 385 kuna), više nego dvostruko više nego u Francuskoj ili Britaniji.

“Ne možete kupovati knjige cijele godine jer bi ste jednostavno propali”, kaže Brynjolfur Thorsteinsson, 28-godišnji prodavač u “Mal og menningu”, jednoj od najstarijih islandskih knjižara.

Dio visoke cijene čini PDV na knjige, koji od 2015. iznosi 11 posto, a on je samo dodatak na visoke troškove tiskanja.

Pošto na Islandu gotovo da nema šuma, sve se knjige tiskaju u inozemstvu.

Kako bi podržala nakladničku industriju, vlada je ove godine odlučila snositi 25 posto troškova proizvodnje svake knjige koja se otisne na islandskom jeziku, bila izvornik ili prijevod.

(Hina)

- Advertisement -
- Promo -

Najpopularnije

Zbog olujne bure zatvorena državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački

U priobalju puše bura, povremeno s olujnim udarima, a zbog olujne bure za sav je promet zatvorena državna cesta...

Kako možemo povećati recikliranje?

Litva je zemlja koja u Europskoj uniji daleko najviše reciklira plastiku. U ovoj zemlji je čak 74 posto plastičnih pakiranja u 2017. godini bilo...

Hrvatski izlagači zadovoljni nastupom na nautičkom sajmu u Dueseldorfu

Hrvatski izlagači-tvrtke i organizacije koje se bave nautikom, brodogradnjom, turizmom i povezanim poslovima zadovoljni su nastupom na ovogodišnjem sajmu nautike BOOT koji se od...

Preko sustava e građanin od sada je moguće prijaviti dolazak stranog plovila

Sustav e-Građani, koji trenutno broji 817.575 korisnika, od početka ove godine bogatiji je za još tri e-usluge. Jedna od novosti, barem koja se tiče...

Film “Dnevnik Diane Budisavljević” najbolji na festivalu u Jeruzalemu

Film “Dnevnik Diane Budisavljević” redateljice Dane Budisavljević osvojio je nagradu za najbolji dugometražni film u međunarodnoj konkurenciji Jerusalem Jewish Film Festivala, što je dvanaesta...
- Advertisement -

Povezane vijesti

- Promo -